Operatori fiksne telefonije u BiH

Za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga u Bosni i Hercegovini potrebna je dozvola izdata od strane Agencije. Postoje dvije vrste dozvola, Dozvola za javnog operatora fiksne telefonije i Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga.

Agencija je, na osnovu Okvirne politike sektora telekomunikacija, dana 01.06.2002. godine izdala Dozvole za javnog operatora fiksne telefonije BH Telecomu, Telekomu Srpske i HT Mostaru. Ovim dozvolama operatorima je dato pravo da instaliraju, stave u rad, koriste i održavaju fiksnu javnu telekomunikacijsku mrežu i da pružaju fiksne javne telekomunikacijske usluge putem mreže na teritoriji Bosne i Hercegovine. Iako su ova tri operatora od 2002. godine posjedovala dozvolu za pružanje fiksnih govornih usluga na čitavoj teritoriji BiH, oni su do 2006. godine imali de facto monopol na tržištu fiksne telefonije na područjima koja su bila pokrivena njihovom fiksnom mrežom.

Ostali operatori javnih telefonskih usluga, kao alternativni operatori, djeluju po osnovu Dozvole za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga, sa čijim izdavanjem se započelo nakon 01.01.2006. godine, kada je stupila na snagu liberalizacija javnih govornih telefonskih usluga u međunarodnom saobraćaju i od tada prestaje važiti monopol BH Telecoma, Telekoma Srpske i HT Mostara na pružanje međunarodnih telefonskih usluga. Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga daje pravo operatorima da pružaju fiksne javne telefonske usluge u domaćem i međunarodnom telefonskom saobraćaju na teritoriji Bosne i Hercegovine, bilo putem vlastite mreže, u kombinaciji vlastite mreže i javnih telekomunikacijskih mreža drugih licenciranih telekom operatora ili u cijelosti putem iznajmljenih kapaciteta drugog licenciranog telekom operatora. Pri tome, operatorima koji usluge pružaju putem vlastite mreže, izdate su i Dozvole za obavljanje djelatnosti operatora javnih elektronskih komunikacijskih mreža. Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga omogućava pružanje domaćih i međunarodnih telefonskih usluga uz primjenu principa tehnološke neutralnosti što omogućava korištenje svih postojećih tehnologija. Na taj način je za pružanje govornih usluga na fiksnoj lokaciji otvorena mogućnost korištenja tehnologije bazirane na IP protokolu putem iznajmljene ili vlastite infrastrukture.

U periodu analize tržišta (01.01.2009. – 31.03.2013.), tri operatora su djelovala kao korisnici Dozvole za javnog operatora fiksne telefonije:

  1. BH Telecom, Dozvola za javnog operatora fiksne telefonije, vrijedi od 01.06.2002. godine;
  2. HT Mostar, Dozvola za javnog operatora fiksne telefonije, vrijedi od 01.06.2002. godine;
  3. Telekom Srpske, Dozvola za javnog operatora fiksne telefonije, vrijedi od 01.06.2002. godine.

Analiza tržišta terminacije poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji 13

Također, u ovom periodu djelovalo je 16 operatora korisnika Dozvole za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga:

  1. T3, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/01/06, vrijedi od 20.04.2006. godine;
  2. AirABA, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/02/06, vrijedi od 20.04.2006. godine;
  3. Matel BH, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/03/06, vrijedila od 20.04.2006. godine. Rješenjem Agencije o ukidanju dozvole UP1:03-17-2723-2/10 od 22.09.2010. godine koje je postalo izvršno 14.10.2010. godine Matel BH je ostao bez licence za rad;
  4. Aneks, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/04/06, vrijedi od 08.05.2006. godine;
  5. Crumb Group, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/05/06, vrijedila od 19.07.2006. godine. Rješenjem Agencije o prijenosu dozvole broj UP1: 02-07-585/11 od 28.12.2011. godine na VoipTel Net d.o.o. Brčko Distrikt, Crumb Group je ostao bez licence za rad;
  6. Logosoft, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/06/06, vrijedi od 04.08.2006. godine;
  7. EuroproNET Bosnia, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/08/06, vrijedi od 16.10.2006. godine;
  8. CrossConnection Networks, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/09/06, vrijedila od 25.10.2006. godine. Rješenjem Agencije o ukidanju dozvole UP1:03-17-44/09 od 05.02.2009. godine koje je postalo izvršno 31.01.2009. godine CrossConnection Networks je ostao bez licence za rad;
  9. Online, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/11/07, vrijedi od 09.01.2007. godine;
  10. M&H Company, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/14/09, vrijedi od 19.01.2009. godine;
  11. Elta – Kabel, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/15/10, vrijedi od 01.08.2010. godine;

12.Telemach, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/16/11, vrijedi od 18.04.2011. godine;

13.Telrad Net, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/17/11, vrijedi od 18.04.2011. godine;

14.VoipTel Net, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/18/12, vrijedi od 01.01.2012. godine;

  1. Dasto Semtel, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/19/12, vrijedi od 01.02.2012. godine;

16.Mitel Line, Dozvola za pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga DUFT TS/20/12, vrijedi od 01.09.2012. godine;

Analiza tržišta terminacije poziva u individualne javne telefonske mreže na fiksnoj lokaciji 14

Kao što se vidi, trima alternativnim operatorima ukinuta je Dozvola za o pružanje fiksnih javnih telefonskih usluga i oni nisu više aktivni na relevantnom tržištu. Svi alternativni operatori, izuzev MITEL-LINE u periodu analize bili su i korisnici Opće dozvole za javnog mrežnog operatora. Stoga, Agencija smatra da je aktivno 12 alternativnih operatora, te da na tržištu fiksne telefonije djeluje ukupno 15 aktivnih operatora.2

Tri operatora iz perioda monopola: BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar posjeduju vlastite PSTN mreže, putem kojih pružaju telefonske usluge na fiksnoj lokaciji i predstavljaju tri najveća infrastrukturna operatora. Putem svojih fiksnih mreža, pored telefonskih usluga pružaju i data usluge (Internet, VoIP, IP TV).

Alternativni operatori imaju mreže koje se baziraju na IP tehnologiji. Međutim, obje tehnologije se međusobno mogu lako povezati, čime se postiže tehnološka neutralnost.

2.2. Interkonekcija

U skladu sa članom 18. Zakona o komunikacijama, operatori sa značajnom tržišnom snagom imaju obavezu pružanja pristupa i interkonekcije sa svojom javnom telefonskom mrežom.

Osnovna pitanja interkonekcije javnih telekomunikacijskih mreža i pružanje interkonekcijskih usluga od strane operatora i pružalaca usluga u Bosni i Hercegovini regulisana su Pravilom o interkonekciji. Prvo Pravilo o interkonekciji 16/2002 Agencija je donijela u martu 2002. godine. Zbog potrebe za proširenjem Pravila sa dijelom koji bi detaljnije tretirao interkonekcijske sporove, Agencija je donijela novo Pravilo o interkonekciji 51/2010. Ovo pravilo definiše osnovna prava i obaveze operatora u BiH u pogledu interkonekcije, daje sadržaj referentne interkonekcijske ponude, uslove pod kojima su omogućeni interkonekcijski aranžmani, te način rješavanja sporova koji se tiču interkonekcije.

Također, u decembru 2003. godine Agencija je donijela Smjernice za uspostavljanje interkonekcijskog režima u Bosni i Hercegovini, kojima su date osnovne upute operatorima sa značajnom tržišnom snagom za provođenje aktivnosti na uspostavi interkonekcijskog režima, kao i detaljne instrukcije koje su se odnosile na izradu referentnih interkonekcijskih ponuda. Instrukcije za izradu referentnih interkonekcijskih ponuda obuhvatile su sve bitne tehničke, komercijalne i ugovorne aspekte odnosa između dva interkonektovana operatora.

U skladu sa Pravilom o interkonekciji i Smjernicama za uspostavljanje interkonekcijskog režima u Bosni i Hercegovini, BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar objavili su prve referentne interkonekcijske ponude (RIP-ove) u novembru 2005. godine, koje su nakon toga višekratno mijenjane.

U Bosni i Hercegovini su BH Telekom, Telekom Srpske i HT Mostar bili proglašeni operatorima sa značajnom tržišnom snagom na tržištu usluga fiksne telefonije i na osnovu toga im je dodijeljena obaveza pružanja pristupa i interkonekcije.

Trenutna situacija je takva da su fiksne mreže operatora BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar međusobno povezane.Vezivanjem na jednu, dvije ili tri mreže ovih operatora, alternativni operatori fiksne telefonije koji djeluju u Bosni i Hercegovini imaju mogućnost pristupa svojih krajnjih korisnika krajnjim korisnicima velikih infrastrukturnih operatora.

U većini slučajeva alternativni fiksni operatori ostvaruju interkonekciju samo sa jednim ili dva velika infrastrukturna operatora i koriste usluge tranzita kako bi terminirali saobraćaj u druge mreže. Infrastrukturni operatori BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar imaju objavljene referentne interkonekcijske ponude (RIP).

Slijedi pregled interkonekcijskih ugovora koje alternativni operatori fiksne telefonije sa važećim dozvolama na dan 31.03.2013. godine imaju sklopljene sa operatorima BH Telecom, Telekom Srpske i HT Mostar.

Izvor: Regulatorna Agencija za komunikacije BiH

Komentari