Očitovanje na deziformacije direktora Federalnog zavoda za statistiku Emira Kremića

Zbog konstantnih deziformacija od strane direktora Federalnog Zavoda za statistiku Emira Kremića, koje su upućene Agenciji za statistiku BiH i javnosti u vezi popisa stanovništva i vlasništva imovine Države BiH, u obavezi sam dati slijedeća pojašnjenja.

NADLEŽNOST AGENCIJE ZA STATISTIKU BIH

Agencija za statistiku BiH, u skladu sa Zakonom o statistici BiH, nema zakonsku nadležnost da daje mišljenje koji će se popis stanovništva primjenjivati za definisanje učešća u vlasti i izbornom procesu u Bosni i Hercegovini (popis stanovništva iz 1991 ili 2013 godine). To je u isključivoj nadležnosti Vijeća ministara BiH i Parlamentarne skupštine BiH, a u slučaju spora može odlučivati Ustavni Sud BiH.  Agencija za statistiku BiH u okviru svog mandata utvrđuje metodologije, klasifikacije i standarde za obradu, prikupljanje i objavu statističkih podataka. Dužna je da sve ove aktivnosti obavlja profesionalno,  stručno i neovisno od političkih pritisaka. U provođenju popisa stanovništva iz 2013 godine, Agencija je bila zadužena za koordinaciju i provođenje popisa u saradnji sa entitetskim zavodima za statistiku u okviru svoje nadležnosti. Centralni popisni biro je glavno tijelo za koordinaciju popisa iz 2013 godine, koji je u svom sastavu ima predstavnike Agencije, entitetskih zavoda i predstavnike ministarstava BiH. Federalni zavod za statistiku je imao dva člana, među kojima je bio i direktor Kremić. Također postojao je i glavni koordinator imenovan od strane Vijeća ministara BiH. U Zakonu o popisu stanovništva 2013, jasno je utvrđena organizacija, koordinacija poslova i način rada  svih nadležnih institucija, odnosno kako se vrši popis i koje kategorije lica se popisuju. Odnosno ko sve ulazi u ukupno stanovnišrvo, koje se definicije i pravila primjenjuju  kod obrade i objave podataka.

BUDUĆI POPIS STANOVNIŠTVA U BIH

Što se tiče navoda da Agencija želi da izbriše u budućem popisu jedan million stanovnika BiH, koji žive izvan Bosne i Hercegovine, je u potpunosti netačna izjava. Odnosno  direktor Kremić se referira  na završni IMO  (Međunarodni monitoring tim) izvještaj za popis 2013 godine, koji ni u kom pravnom smislu ne može imati uticaj za budući popis stanovništva u BiH. Prije svega kolega Kremić treba da zna da se za svaki popis stanovništva prvo usvaja zakon, kojim se uređuje organizacija, način popisivanja a posebno ko se sve popisuje, odnosno glavna metodlooška rješenja i definicije za ukupno stanovništvo. Također zakonom, metodoligijama i upustvom se uređuje, koje se sve kategorije stanovništva popisuju. Koja lica će se u “budućem popisu” popisivati, na koji način, to se može isključivo urediti novim “budućim zakonom o popisu stanovništva”, koji usvaja Parlamentarna skupština BiH. Za budući popis stanovništva će se  također primjenjivati važeće preporuke UN-a i direktive Evropske komisije/EUROSTATA, a ne preporuke IMO tima date za popis stanovništva 2013 godine. Preporuke IMO tima mogle su biti relevantne isključivo za popis iz 2013 godine, u skladu sa potpisanim Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Evropske komisije.

ODLUKA USTAVNOG SUDA O SPAJANJU STATISTIČKIH INSTITUCIJA

Odluka Ustavnog suda BiH iz 2011 godine, koja se odnosi na spajanje statističkih institucija u Bosni i Hercegovini je vrlo važna Odluka i ista se treba primjeniti. Moj stav je  da se sve pravosnažne odluke sudova trebaju primjenjivati i provoditi. Obzirom da bi se primjenom ove odluke Ustavnog suda BiH, promjenila organizacija, finansiranje i ukupan koncept postojećeg statističkog sistema (izmjena tri zakona o statistici državnog i dva entitetska, organizacija i finansiranje), to može biti u isključivoj nadležnosti zakonodavne i izvršne vlasti BiH (Parlamentarna skupština BiH i Vijeće ministara BiH). Moj lični stav je, da podržavam u potpunosti ovu Odluku Ustavnog Suda BiH, kao i sve druge pravosnažne odluke sudova. Ali radi pojašnjenja trenutnog statusa Agencije za statistiku BiH, Vijeće ministara BiH ne usvaja zadnje tri godine planove rada, kao ni četvorogodišnji program rada Agencije (također i izvještaji o radu se ne razmatraju).  Odnosno konstantno se “skidaju” sa dnevnog reda, bez  objašnjenja ili eventualnih instrukcija šta može biti sporno u navedenim planovima rada ili izvještajima. Samim tim pozicija Agencije za statistiku BiH za obavljanje i redovnih aktivnosti je vrlo otežana, a da ne govorimo o planiranju i realizaciji velikih projekata, kao što je budući popis stanovništva, popis poljoprivrede ili drugi važni projekti od interesa za Državu (NUC regije, nacionalni računi i dr.).

IMOVINA DRŽAVE BOSNE I HERCEGOVINE

U vezi netačnih navoda o imovini bivšeg Republičkog Zavoda za statistiku RBiH i nelegalnom uknjiženju zgrade, bitno je slijedeće. Federalni zavod za statistiku je protivpravno prisvojio zgradu bivšeg Republičkog zavoda za statistiku BiH, odnosno svjesno učestvovao u saradnji sa Općinom stari grad i tadašnjim Općinskim sudom Sarajevo  u nelegalnom uknjiženju predmetnog objekta u zemiljišne knjige. Ne postoji ni jedan validan pravni akt (rješenje opštine ili odluka suda, odluka Vlade Federacije BiH), na osnovi kojih bi se mogla uknjižiti imovina na ime Federalnog zavoda za statistiku. Također ne postoji ni jedan zakon na osnovu kojega se može zaključiti, odnosno utvrditi da je Federalni zavod za statistiku nasljednik Republičkog zavoda za statistiku BiH. Nadležnost i poslovi Federalnog zavoda za statistiku su određeni Zakonom o statistici u Federaciji BiH (Službeni list FBiH, broj 63/2003). U istom Zakonu ne postoji ni jedna odredba, na osnovu koje se može zaključiti da Federalni zavod za statistiku naslijeđuje imovinu ili bilo kakva prava Republičkog zavoda za statistiku  BiH. Pozivanje na zakone iz perioda SRBiH i  R BiH, kao osnov pravne sljedbenosti i vlasništva na imovinu Države Bosne i Hercegovine je u potpunosti neutemeljeno, jer ne postoji ni jedan važeći zakon niti Odluka Vlade Federacije, Vijeća ministara BiH ili suda za takavu mogućnost. Zgrada (i ostala imovina) bivšeg Republičkog zavoda za statistiku (prije toga Zavoda Socijalističke Republike BiH), može biti u vlasništvu Države Bosne i Hecegovine, a kako je i bila uknjižena prije nelegalnih aktivnosti predmetnog upisa. U ovom slučaju samo Država BiH (Vijeće ministara ili Parlamentarna skupština BiH), može dati pravo korištenja predmetne zgrade relevantnoj instituciji. Posebno sve aktivnosti, odnosno sam postupak (način retroaktivnog upisa) i pravni osnov “nelegalnog uknjiženja”dovodi u vrlo ozbiljnju sumnju, zbog toga što je zgrada Republičkog zavoda za statistiku BiH, upisana u vlasništvo Federalnog zavoda za statistiku na osnovu ništavnog i nepotpunog rješenja Općine stari grad u postupke “takozvane legalizacije bespravno izgrađenih objekata” na području Općine stari grad.  Izgleda da po praksi ovoga slučaja, odnosno analogijom primjene navedenih propisa, sve entitetske institucije mogu slobodno krenuti u “pohod”  legalizacije “bespravno izgrađenih objekata”  (koji su predhodno bili uknjiženi na ime Države BiH) iz vlasništva Države BiH u korist entiteta.

PRAVNI OSNOV VLASNIŠTVA IMOVINE  DRŽAVE BIH

U cilju jasnijeg sagledavanja statusa državne imovine, skrećem pažnju na slijedeće.

Član 1. Ustava BiH, propisuje da Republika Bosna i Hercegovina, čije je službeno ime sada Bosna i Hercegovina nastavlja svoje pravno postojanje prema medjunarodnom pravu kao država, uz prilagodbu njezina unutarnjeg ustrojstva prema sadržanim odredbama te unutar njezinih međunarodno priznatih granica.

Iz navedene odredbe Ustava BiH proizilazi da je pravni sljednik Socijalističke Republike BiH, Republika BiH koja nastavlja svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao Država Bosna i Hercegovina, što potvrđuje pravni kontinuitet pravnog poretka države. Zakonom o privremenoj zabrani raspolaganja državnom imovinom propisana je zabrana raspolaganja državnom imovinom na kojoj je pravo raspolaganja imala bivša Socijaloatička Republika BiH, koja se smatra vlasništvom BiH, a koja zabrana ostaje na snazi do donošenja propisa koji će se primjenjivati za utvrđivanje imovine države, entiteta, Distrikta Brčko i kantona.

Iz navedenog jasno proizilazi da je Federalni zavod za statistiku, Općina stari grad i Općinski sud Sarajevo povrijedili integritet i pravni kontinuitet imovine države BiH, kao pravnog sljednika SRBiH i RBiH.

 

Fadil Fatić, zamjenik direktora Agencije za statistiku BiH

Izvor: Inreformator

 

Komentari