Umoljani, planinsko selo kojem treba vratiti autentičnost

Umoljani, bosanskohercegovačko selo smješteno na planini Bjelašnici, na nadmorskoj visini od 1.353 metara. Umoljani planinsko selo su pravi raj za oči ali i odmor za dušu, Umoljani, danas, prema riječima stanovnika, nisu ono planinsko selo kakvo ga pamte. Svoju autentičnost je izgubilo kada je u potpunosti spaljeno  1993. godine.

Obnovljeno je ali ne u svom prvobitnom obliku. To više nisu krovovi sa šindrom, kamene kuće i seoski put, nego moderne kuće od novog građevinskog materijala i asfaltom kroz selo. 

Kroz prelijepe šumske predjele, netaknutu prirodu, pejzaže, dolazi se do Umoljana.

Nesvakidašnji mir i spokoj osjeti se na samom ulazu u selo. Na ulazu u selo dočekuje nas bogata nekropola stećaka, čuvena Umoljanska džamija, koja jedina nije spaljena 1993. godine, Osmanlijsko mezarje, Okamenjena aždaha i vijugavi Studeni potok…

Kako kažu stanovnici, postoje dvije verzije kako su Umoljani dobili ime. Jedna kaže da su stočari Humljani iz Hercegovine dolazili ljeti na ispašu sa stokom i tu su neki ostali da stalno žive. Po drugoj je „aždaja izašla iz kanjona Rakitnice, koji je udaljen tri kilometra od sela i prošla kroz Studeni potok vijugajući sa namjerom da pojede stanovništvo“. Kada su je primijetili, stanovništvo se povuklo na brdo Pošiljak i počeli moliti i umolili su da se aždaja okameni. Sada se na tom mjestu može vidjeti oblik te okamenjene nemani, kaže legenda.

Umoljanska džamija se nalazi na početku sela. Prkosno stoji i svjedoči o jednom vremenu sa specifičnom munarom prilagođenom vremenskim prilikama na ovom području. Ne postoje pisani tragovi kada je džamija sagrađena, ali se vjeruje da je od nje starija samo Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini. Tu je i stara Ilirska iskopina iznad  planinskog naselja Gradine na brdu Pošiljak.

“Umoljani su selo koje nikada do kraja nije ispitano. Jedno je od najstarijih naseljenih mjesta na području BiH ali i na širem području sarajevske regije”.

U prijeratnom periodu do sredine ’80-tih godina u Umoljanima su ljudi masovno živjeli i privređivali od stočarstva i poljoprivrede. Međutim, ekonomskim migracijama počela su odseljavanja iz Umoljana. Stanovnici ovog planinskog sela su se zapošljavali u gradovima, napuštana je poljoprivreda, a u selu su uglavnom ostajali starci.

Mlađi naraštaji su odlazili na školovanje. “Posljednjih godina selo se obnavlja ali to ambijentalno nije ono selo, oni Umoljani, ono planinsko selo, zbijenog, planinskog tipa. Nije to više krov sa šindrom, nije to više kameni zid, sada su to novi materijali. Nije to više ni nalik na one prijeratne Umoljane”.

Obnova Umoljana nije bila planska i dešava se ovo da gubi svoju autentičnost, što gubi veliki potencijal za  razvoj seosko-planinskog turizma. Postoje značajni prirodni resursi  za razvoj turizma i fantastični pejzaži kao što su kanjom rijeke Rakitnice, planina Obalj i Visočica. Posebno treba izdvojiti biser ovog kraja a to je Studeni potok u podnožju Oblja, koji vijuga kroz zelenu dolinu i ulijeva se u Kanjon Rakitnice.

Inreformator

 

Komentari